Tko je Maksimilijan Vrhovac
Velika uloga u razvoju Stubičkih Toplica...
Najznačajniju ulogu u povijesnom razvoju Stubičkih Toplica imao je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, koji 1806. kupuje Toplice, a vlasnik je i obližnjeg dvorca Golubovec u Donjoj Stubici. Od 1811. godine Vrhovac kupuje okolnu zemlju od raznih vlasnika kako bi ovdje stvorio veći posjed, koji bi prvenstveno služio zdravlju i turizmu. Kako je Golubovec smatrao središtem svojih posjeda, Vrhovac Stubičke Toplice naziva Golubovečkim Toplicama. Iste godine položen je temeljni kamen za glavnu kupališnu zgradu - Maksimilijanovu kupelj. Godine 1814. gradi se parna kupelj (Dijanina kupelj), osmerokutni paviljon s neogotičkim motivima pročelja, te klasicistička kapela sv. Katarine koja je i danas središnja crkva općine. Nacrte tih triju zgrada projektirao je Christians Heinrich Vesteburg, službeni graditelj zagrebačkoga biskupa Vrhovca. Na prostoru između kupališne zgrade i kapele sv. Katarine Vrhovac je dao zasaditi perivoj, vjerojatno odmah po završetku građevnih radova, dakle od 1814. godine. Perivoj je bio zamišljen s tri aleje - dvije koje su simetrično koso prolazile od glavne ceste prema kupališnoj zgradi, te središnje aleje koja je povezivala kapelicu sv. Katarine i kupališnu zgradu i nalazila se u osi simetrije perivojne kompozicije. Perivoj se protezao i oko kupališne zgrade, ali o njegovu podrobnijem izgledu iz vremena biskupa Vrhovca ne znamo mnogo.
Na litografiji iz 1814. godine, na kojoj je iz ptičje perspektive prikazano kupalište Stubica, vidimo sve do tada izvedene građevine. To su: kupališna kapela sv. Katarine, društvene kupke, Maksimilijanova kupelj (za otmjeni dio korisnika), dio za biljar, stambeni trakt, parne kupke, gostionica, pekara, staja, kupka s propuhom, kupke za seljake, opće kupke, kupalište s ordinacijom i stubički mlinovi.
Nakon Maksimilijna Vrhovca Stubičke Toplice su u posjedu njegove nećakinje Ane Sermage, te nakon udaje njezine kćeri Antonije za Levina Raucha St. Toplice postaju vlasništvo te imućne obitelji.